9 loših navika koje koče vašu produktivnost

Ništa ne sabotira vašu produktivnost kao loše navike. One su podmukle i polako vas osvajaju da čak i ne primijetite štetu koju uzrokuju.

Loše navike vas usporavaju, smanjuju tačnost, čine vas manje kreativnim i guše vašu efikasnost. Kontrola nad lošim navikama je presudna, i to ne samo radi produktivnosti. Studija sa Univerziteta u Minesoti otkrila je da su ljudi koji upražnjavaju visok stepen samokontrole mnogo sretniji od onih koji to ne čine, i kratkoročno i dugoročno.

Neke loše navike uzrokuju više problema od drugih, a devet njih koje slijede su najgori faktori. Eliminisanje ovih navika povećaće vašu produktivnost i omogućiti će vam uživanje u pozitivnom raspoloženju koje dolazi s povećanom samokontrolom.

Impulsivno surfanje Internetom.

Potrebno vam je 15 minuta kontinuiranog fokusiranja prije nego što se u potpunosti možete posvetiti nekom zadatku. Jednom kada to učinite, padate u euforično stanje povećane produktivnosti pod nazivom protok. Istraživanje pokazuje da su ljudi u protočnom stanju pet puta produktivniji nego što bi inače bili. Kada prekinete posao, radi provjere vijesti, Facebooka, sportskog rezultata ili bilo čega drugog, to vas izvlači iz stanja toka. To znači da morate ponovno proći kroz 15 minuta neprekidnog fokusiranja da biste ponovo ušli u stanje protoka. Ako stalno započinjete i prekidate posao, može proći čitav dan bez iskustva protočnog rada.

Perfekcionizam.

Većina pisaca provede bezbroj sati u razmišljanju o likovima i zapletima, pa čak pišu stranicu za stranicom za koje znaju da ih nikada neće uvrstiti u knjigu. To rade zato što znaju da idejama treba vremena da se razviju. Skloni smo zamrzavanju kada dođe vrijeme za početak rada jer znamo da naše ideje nisu dovršene i da ono što proizvedemo možda neće biti dobro. Ali kako možete ikada stvoriti nešto izvanredno ako ne započnete s radom i ne date idejama da se razvijaju? Autor Jodi Picoult sažeo je važnost izbjegavanja perfekcionizma: “Lošu stranicu možete urediti i dotjerati, ali praznu stranicu ne možete.”

Sastanci.

Sastanci uzimaju dragocjeno vrijeme kao ništa drugo. Ultraproduktivni ljudi izbjegavaju sastanke koliko god je to moguće na human način. Oni znaju da će se sastanak produžiti u nedogled ako se to dopusti, i kada imaju sastanak, obavještavaju sve na početku da se drže planiranog rasporeda. Ovo postavlja jasnu granicu koja motivira sve da budu usredotočeniji i efikasniji.

Odgovaranje na e-poruke čim stignu.

Produktivni ljudi ne dozvoljavaju da ih e-pošta neprekidno prekida u radu. Pored toga što planirano provjeravaju svoju e-poštu u odredjeno vrijeme, oni koriste i prednost funkcije sortiranja pošte prema pošiljaocu. Tako dobiju obavijest kada je pošta od važnih dobavljača ili najboljih kupaca, a manje važnu poštu ostave za vrijeme kada nemaju mnogo posla. Neki čak postavljaju automatski odgovor koji pošiljaocima daje do znanja kada će ponovo provjeriti e-poštu.

Odgadjanje ustajanja (snooze dugme)

Kad spavate, vaš se mozak kreće kroz složeni niz ciklusa od kojih vas posljednji priprema da budete budni u vrijeme buđenja. Zbog toga se ponekad budite prije nego što se budilnik oglasi – vaš mozak zna da je vrijeme da se probudi i spreman je. Kad pritisnete gumb za odgodu i zaspite, izgubite tu budnost i probudite se kasnije, umorni i bunovni. Što je najgore, ova zamornost može potrajati satima nakon ustajanja. Dakle, bez obzira na to koliko ste umorni kada se budilnik oglasi, prisilite se iz kreveta ako želite produktivno jutro.

Multitasking.

Multitasking je pravi ubica za produktivnost. Istraživanje provedeno na Sveučilištu Stanford potvrđuje da je obavljanje više zadataka manje produktivno nego raditi jednu po jednu stvar. Istraživači su otkrili da ljudi koji su redovno bombardovani s nekoliko tokova elektroničkih informacija ne mogu obratiti pažnju, prisjetiti se informacija ili se prebaciti s jednog zadatka na drugi, kao oni koji izvršavaju jedan po jedan zadatak. Kada pokušate odraditi dvije stvari odjednom, vašem mozgu nedostaje sposobnost da uspješno obavi oba zadatka.

Ali, što ako neki ljudi imaju poseban dar za obavljanje više zadataka? Istraživači sa Stanforda upoređivali su grupe ljudi na osnovu njihove sklonosti višedatnosti i vjerovanja da to pomaže njihovoj uspješnosti. Otkrili su da su teški multitaskeri – oni koji su dugo radili multizadatke i smatrali da to povećava njihovu efikasnost – u stvari mnogo lošiji od onih koji vole raditi jednu po jednu stvar. Česti su multitaskeri imali lošije rezultate jer su imali više problema s organiziranjem svojih misli i filtriranjem nebitnih informacija, a sporije su prebacivali s jednog zadatka na drugi.

Odlaganje teških zadataka.

Imamo ograničenu količinu mentalne energije, i kako iscrpljujemo ovu energiju, naše odlučivanje i produktivnost brzo opadaju. To se naziva umor odluke. Kada odložite teške zadatke za kasnije tog dana jer vas zastrašuju, spremate ih za vrijeme kada ste još umorniji i u gorem mentalnom stanju. Da biste pobijedili umor od odluka, morate se baviti složenim zadacima ujutro, kad vam je um svjež.

Korištenje telefona, tableta ili računara u krevetu.

Ovo je jedna od onih stvari koju većina ljudi ni ne shvata da šteti njihovom snu i produktivnosti. Plava svjetlost kratke talasne dužine igra važnu ulogu u vašem raspoloženju, nivou energije i kvaliteti spavanja. Ujutro, sunčeva svjetlost sadrži visoke koncentracije ove plave svjetlosti. Kada su vam oči direktno izložene, plava svjetlost zaustavlja proizvodnju hormona melatonina koji potiče spavanje i čini vas budnijima. Popodne sunčeve zrake gube svoju plavu svjetlost, što omogućava vašem tijelu da proizvodi melatonin i čini vas pospanim.

Do večeri, vaš mozak ne očekuje nikakvo izlaganje plavoj svetlosti i vrlo je osetljiv na to. Većina naših omiljenih večernjih uređaja – laptopi, tableti, televizori i mobilni telefoni – emituju plavu svetlost kratke talasne dužine, a u slučaju vašeg laptopa, tableta i telefona, oni to čine direktno u vaše lice. Ova izloženost narušava proizvodnju melatonina i ometa vašu sposobnost da zaspite kao i kvalitetu vašeg sna nakon što počinete. Kao što smo svi iskusili, loš noćni san ima katastrofalne efekte na produktivnost. Najbolje što možete učiniti je izbjeći ove uređaje nakon večere (televizija je u redu za većinu ljudi sve dok sjede dovoljno daleko od uređaja).

Konzumiranje previše šećera.

Glukoza funkcionira kao „pedala gasa“ za energiju u mozgu. Glukoza vam je potrebna da biste se koncentrirali na zahtjevne zadatke. Sa premalo glukoze osjećate se umorno, nefokusirano i sporo; previše glukoze ostavlja vas uzrujanim i nesposobnim da se koncentrirate. Istraživanja su pokazala da je za slatki spot dovoljno oko 25 grama glukoze. Stvar je u tome što možete dobiti tih 25 grama glukoze na bilo koji način i to ćete osjetiti isto – barem u početku. Razlika leži u tome koliko dugo produktivnost traje. Krofne, soda i drugi oblici rafiniranog šećera dovode do pojačanog porasta energije koji traje svega 20 minuta, dok ovsena kaša, smeđa riža i druga hrana koja sadrži složene ugljikohidrate polako otpuštaju energiju, što vam omogućava da duže zadržite fokus.

Zaključak

Neke od ovih navika mogu izgledati minorne, ali su ipak bitne. Većina ih predstavlja lični izbor između neposrednih užitaka i trajnih užitaka. Najzad, najgora navika je izgubiti nav onoga što vam je stvarno važno.

Prevod: biljeznica.com
Izvor: weforum.org

Možda vam se svidi